Rukovodilac projektom: Tijana Trbojević, MSc ekologije
Glavni cilj projekta je doprinijeti provođenju zahtjeva Evropske unije i međunarodnih sporazuma iz oblasti životne sredine, klime i energije koje je BiH ratifikovala.
Posebni ciljevi projekta:
-
- Unaprijediti društvenu odgovornost Nezavisnog univerziteta Banja Luka (NUBL-a) kroz smanjenu upotrebu papira za štampanje (seminarskih i drugih radova), a u svrhu očuvanja i zaštite životne sredine, putem primjenjivanja nove prakse i edukacijom osoblja i studenata Univerziteta.
- Poboljšanje kvaliteta životne sredine smanjivanjem stvaranja papirnog otpada i uništavanja drveća.
Pored sve koristi koje papir nudi (pisanje, objavljivanje, informativni predmeti, ambalaža, industrijska upotreba, umjetnost…), njegova proizvodnja i korištenje imaju niz štetnih efekata na okolinu. Smatra se da je svjetska potrošnja papira porasla za 400% u posljednjih 40 godina, što je dovelo do povećanja krčenja šuma. Oko 35% posječenih stabala se koristi za proizvodnju papira, od čega 9 % posječenog drveća pripada drevnim šumama (https://www.sciencefocus.com/science/is-recycling-paper-bad-for-the-environment/).
Ovo je jedna od glavnih tema Pariškog sporazuma (rješavanje efekata klimatskih promjena), kojeg je i BiH potpisnica. Konvencionalno izbjeljivanje drvne mase pomoću elementarnog hlora proizvodi i ispušta u prirodu velike količine hloriranih organskih spojeva, uključujući hlorirane dioksine. Reciklažom papira, boje (a time i dioksini) se ne recikliraju te odlaze u prirodu kroz vodu ili zemljište. Dioksini su priznati kao postojani zagađivači okoline, što je međunarodno regulisano Štokholmskom konvencijom o postojanim organskim onečišćivačima. U svijetu, industrija celuloze i papira je peti najveći potrošač energije, čineći 4% ukupne svjetske potrošnje energije. U Sjevernoj Americi, odbačeni papir i karton čine otprilike 26% čvrstog komunalnog otpada na deponijama, a smatra se da kod nas čini i oko 30%.
Zbog svega navedenog, ovaj projekat je imao za ideju da na relativno jednostavnom primjeru pokaže kako se efikasno može smanjiti upotreba papira, a glavnu ulogu bi imale obrazovne institucije. Ciljevi projekta su targetirali školski proces studenata Nezavisnog univerziteta Banja Luka (NUBL), čime bi se unaprijedila društvena odgovornost Univerziteta, a ujedno bi se poboljšao kvalitet životne sredine smanjenjem stvaranja papirnog otpada i uništavanja drveća koje je potrebno za izradu tog papira. Ideja projekta je predočena najodgovornijim osobama ove institucije, te je svesrdno prihvaćena. Ima vjerovatno više razloga za to, kao što je trajno rješavanje dijela papirnog otpada, ali i jer je to ekološki ispravno razmišljanje i djelovanje.
Rezultati projektnih aktivnosti:
- Sa upravom NUBL-a je dogovorena nova praksa u studentskom obrazovanju (slika 1), te je donesena Odluka (br. 037/22, od 03.02.2022. godine) o prestanku upotrebe papira u svrhu pisanja i izrade seminarskih i drugih radova;
- Odluka je prenesena i sprovedena i na odjeljenju NUBL-a u Brčko distriktu (Obavještenje, br. 188/2022, od 26.04.2022.godine);
- Smanjena je upotreba od oko 225.000 listova A4 papira/godišnje, čime je direktno smanjeno onečišćenje Grada Banja Luke, ali i stvaranja 1,13T/godišnje papirnog otpada;
- Neupotreba papira za štampanje je direktno sačuvala između 11 i 23 stabala crnogoričnog drveća/godišnje.
- Urađena je edukacija studenata, nastavnog i administrativnog osoblja ove institucije, na temu projekta i projektnih djelovanja.
- Na obroncima planine Manjača je izvršena sadnja 250 sadnica crnogoričnog drveća, što je predstavljalo “iskupljenje” društveno odgovorne kompanije (NUBL-a) zbog dosadašnje nesavjesne prakse.
Ovaj projekat je bio dio trogodišnjeg projekta “Misli o prirodi”, kojeg je sprovodio Centar za promociju civilnog društva (CPCD), a finansiran od strane Švedske. Cilj projekta “Misli o prirodi” jeste povećati uticaj civilnog društva u zaštiti životne sredine kroz umrežavanje organizacija civilnog društva, institucija, stručnih lica, medija i mladih za zajedničko, sinhronizirano i snažno djelovanje na lokalnom nivou. Dodatni značaj projekta predstavlja doprinos provođenju zahtjeva Evropske unije i međunarodnih sporazuma iz oblasti životne sredine, klime i energije koje je BiH ratifikovala. Zagovaranje, eko HUBovi, mladi, eko mediji i eko škole, komponente su tog projekta.
