Projects Archive - Ekološko-istraživačko društvo

Regional Cooperation of Scientists and Young Researchers from the Western Balkans in the Field of Mammalian Ecology

Ekološko istraživačko društvo — Sat, 24 Dec 2022 00:09:36 +0000

(Izvor izdvojene slike: Planinarski savez RS)

Overall objectives: Contribute to the improvement of regional cooperation between environmental civil societies (CSOs) in the Western Balkans

Specific objectives: Capacity building of environmental organizations and young researchers working on valorization, monitoring and protection of mammalian biodiversity in the Western Balkans

Target group(s): Young people, CSOs/NGOs.

Lead Applicant:
1. Ecology and Research Association (EID) – Republic of Srpska, Bosnia and Herzegovina
Project leader: Igor Trbojević, Assistant professor

Project Partners (Partnership agreements signed from November 2 – 7, 2022):
2. Faculty of Sciences, University of Novi Sad (FSUNS) – Serbia
3. Protection and Preservation of Natural Environment in Albania (PPNEA) – Albania
4. Environmentally Responsible Action (ERA) – Serbia (Kosovo)
5. Macedonian Ecological Society (MES) – North Macedonia
6. Center for Protection and Research of birds (CZIP) – Montenegro
7. Wildlife Montenegro (WLMNE) – Montenegro
8. Center for Karst and Speleology (CKS) – F. Bosnia and Herzegovina
9. The Mammal Society (TMSFBIH) – F. Bosnia and Herzegovina

Other Partners:
10. Mountaineering Society “Volujak” (PDV) – Republic of Srpska, Bosnia and Herzegovina
11. Republic Institute for the Protection of Cultural, Historical and Natural Heritage of the Republic of Srpska (RZZKIPN) – Republic of Srpska, Bosnia and Herzegovina;
12. Independent University of Banja Luka (NUBL) – Republic of Srpska, Bosnia and Herzegovina
13. Faculty of Natural Sciences and Mathematics, University of Banja Luka (FNSM) – Republic of Srpska, Bosnia and Herzegovina

Soon…..you will be able to follow the implementation of the project on the website of EID, social and media networks in Bosnia and Herzegovina and all Project Partners

The post Regional Cooperation of Scientists and Young Researchers from the Western Balkans in the Field of Mammalian Ecology appeared first on Ekološko-istraživačko društvo.

Atlas of European Mammals, 2nd Edition

Ekološko istraživačko društvo — Thu, 01 Sep 2022 00:14:01 +0000

Project managers: Doc. Dr. Igor Trbojević, Jasminko Mulaomerović, PhD and Dejan Radošević

Currently, 14 scientists (researchers) from Bosnia and Herzegovina have been engaged in the project of the second edition of Atlas of European Mammals. This team was composed and divided into four scientific areas: large and medium carnivores, herbivores, bats and small mammals. The purpose of this team is to collect data on all mammals that exist in the B&H area. The team is most focused on gathering data on fieldwork. There are several reasons for this: no national or regional database on mammals; historical data on mammals have already been used in the first edition of the Atlas; museum collections are not updated, and their data is treated as historical.

Due to the nature of the work that needs to be done for this project, the team is faced with many problems, among which are: a large volume of work (the land area of B&H is 51,197 km²; a small number of fresh data on target species); some parts of B&H are still under mines (minefields); lack of financial resources for fieldwork, lack of equipment (photo traps, small mammalian cages, bats capture nets, bat detectors)…

We found presence of 91 mammal species (and three under investigation). So, we have certainly expanded the list of species with 10 new species (81 species in first edition of Atlas):

Bats – 30 species (Nine new species: Barbastella barbastellus, Myotis bechsteinii, Myotis brandtii, Myotis dasicneme, Myotis daubentonii, Pipistrellus pygmaeus, Plecotus kolombatovici, Plecotus macrobullaris and Tadarida teniotis). Two species need to be checked on the field: Rhinolophus mehelyi and Nyctalus lasiopterus. For all 30 species the distribution was made (94% if we have 32 species).

Small mammals – 40 species (Two new species: Castor fiber and Myocastor coypus) One is under investigation (Erinaceus europaeus), but the probability of finding evidence of its presence is low. For only 6 species we have done distributions (15%).

Herbivores – 6 species. For 5 species the distribution was made (83%).

Large and medium carnivores – 15 species. For 12 species the distribution was made (80%).

The post Atlas of European Mammals, 2nd Edition appeared first on Ekološko-istraživačko društvo.

Fauna Trebevića sa posebnim osvrtom na ugrožene vrste i predloženim smjernicama za aktivno upravljanje izdvojenih vrsta u GIS bazi podataka

Ekološko istraživačko društvo — Sat, 20 Aug 2022 00:15:47 +0000

Projekat je dio projekta za proglašenje Parka prirode „Trebević“, koji je sprovodio Grad Istočno Sarajevo, a završnu Studiju (https://nasljedje.org/projekat/izrada-studije-za-proglasenje-parka-prirode-trebevic/) je radio Republički zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa Republike Srpske.

Projektni tim: Doc. dr Igor Trbojević i Tijana Trbojević, MSc ekologije

Trebević (slika 1) je planina u jugoistočnom djelu Republike Srpske (najviši vrh je Sofe, 1627 m) i nalazi se jugoistočno od Sarajeva. Istraživano područje je ukupne površine oko 5.036,37 ha i obuhvata planinu Trebević i njegovo uže okolno područje, a koje pripada Opštinama Istočni Stari Grad, Pale i Istočno Novo Sarajevo (Grad Istočno Sarajevo).

Rezultati (opširno na https://www.researchgate.net/publication/364336817_ELABORAT_Fauna_Trebevica_sa_posebnim_osvrtom_na_ugrozene_vrste_i_predlozenim_smjernicama_za_aktivno_upravljanje_izdvojenih_vrsta_u_GIS_bazi_podataka_Za_potrebe_Studije_zastite_Park_prirode_Trebevic):

Terensko istraživanje je urađeno na transektima ukupne dužine od 107.4 km (makadamskog puta 62.9 km i asfaltnog 44,5 km), u periodu od 27.04. – 07.05.2022. godine. Tom prilikom je dokumentovano i prikupljeno ukupno 31 dokaz o prisustvu različitih vrsta faune, i to: 18 uzoraka fecesa, 15 tragova, 7 in vivo opservacija te 3 fotografije sa foto zamki. Metodom zavijanja nije potvrđeno prisustvo vrste Canis aureus (šakal), ali ni Canis lupus (sivi vuk) se nije oglašavao na puštane snimke. Terenskom opservacijom, ukupno je zabilježeno 43 dokaza o prisustvu različitih vrstafaune, a registrovano je prisustvo 26 vrsta, od čega 15 vrsta sisara: mrki medvjed (Ursus arctos) – slika 2, sivi vuk (Canis lupus), crvena lisica (Vulpes vulpes), divlja mačka (Felis silvestris), Evropski jazavac (Meles meles) – slika 3, kuna (sa velikom mogućnošću prisustva obe vrste – Marte martes i M. fiona), srna (Capreolus capreolus), divlja svinja (Sus scrofa), divokoza (Rupicapra rupicapra) – u neposrednoj blizini istraživanog područja, crvena vjeverica (Sciurus vulgaris), Evropski zec (Lepus europaeus), sjeverni bjelogrudi jež (Erinaceus roumanicus), šumski miš (Apodemus sylvaticus) i krtica (Talpa caeca). Anketnim istraživanjem se dodatno doznalo o prisustvu vidre (Lutra lutra), te još dvije vrste do određene taksonomske kategorije (puh i slijepi miševi). Takođe se uočilo nekoliko vrsta gmizavaca (slika 4) i ptica.

The post Fauna Trebevića sa posebnim osvrtom na ugrožene vrste i predloženim smjernicama za aktivno upravljanje izdvojenih vrsta u GIS bazi podataka appeared first on Ekološko-istraživačko društvo.

Manje papira – manje otpada, više drveća

Ekološko istraživačko društvo — Mon, 01 Aug 2022 15:34:09 +0000

Rukovodilac projektom: Tijana Trbojević, MSc ekologije

Glavni cilj projekta je doprinijeti provođenju zahtjeva Evropske unije i međunarodnih sporazuma iz oblasti životne sredine, klime i energije koje je BiH ratifikovala.

Posebni ciljevi projekta:

1. Unaprijediti društvenu odgovornost Nezavisnog univerziteta Banja Luka (NUBL-a) kroz smanjenu upotrebu papira za štampanje (seminarskih i drugih radova), a u svrhu očuvanja i zaštite životne sredine, putem primjenjivanja nove prakse i edukacijom osoblja i studenata Univerziteta.
2. Poboljšanje kvaliteta životne sredine smanjivanjem stvaranja papirnog otpada i uništavanja drveća.

Pored sve koristi koje papir nudi (pisanje, objavljivanje, informativni predmeti, ambalaža, industrijska upotreba, umjetnost…), njegova proizvodnja i korištenje imaju niz štetnih efekata na okolinu. Smatra se da je svjetska potrošnja papira porasla za 400% u posljednjih 40 godina, što je dovelo do povećanja krčenja šuma. Oko 35% posječenih stabala se koristi za proizvodnju papira, od čega 9 % posječenog drveća pripada drevnim šumama (https://www.sciencefocus.com/science/is-recycling-paper-bad-for-the-environment/).

Ovo je jedna od glavnih tema Pariškog sporazuma (rješavanje efekata klimatskih promjena), kojeg je i BiH potpisnica. Konvencionalno izbjeljivanje drvne mase pomoću elementarnog hlora proizvodi i ispušta u prirodu velike količine hloriranih organskih spojeva, uključujući hlorirane dioksine. Reciklažom papira, boje (a time i dioksini) se ne recikliraju te odlaze u prirodu kroz vodu ili zemljište. Dioksini su priznati kao postojani zagađivači okoline, što je međunarodno regulisano Štokholmskom konvencijom o postojanim organskim onečišćivačima. U svijetu, industrija celuloze i papira je peti najveći potrošač energije, čineći 4% ukupne svjetske potrošnje energije. U Sjevernoj Americi, odbačeni papir i karton čine otprilike 26% čvrstog komunalnog otpada na deponijama, a smatra se da kod nas čini i oko 30%.

Zbog svega navedenog, ovaj projekat je imao za ideju da na relativno jednostavnom primjeru pokaže kako se efikasno može smanjiti upotreba papira, a glavnu ulogu bi imale obrazovne institucije. Ciljevi projekta su targetirali školski proces studenata Nezavisnog univerziteta Banja Luka (NUBL), čime bi se unaprijedila društvena odgovornost Univerziteta, a ujedno bi se poboljšao kvalitet životne sredine smanjenjem stvaranja papirnog otpada i uništavanja drveća koje je potrebno za izradu tog papira. Ideja projekta je predočena najodgovornijim osobama ove institucije, te je svesrdno prihvaćena. Ima vjerovatno više razloga za to, kao što je trajno rješavanje dijela papirnog otpada, ali i jer je to ekološki ispravno razmišljanje i djelovanje.

Rezultati projektnih aktivnosti:

Sa upravom NUBL-a je dogovorena nova praksa u studentskom obrazovanju (slika 1), te je donesena Odluka (br. 037/22, od 03.02.2022. godine) o prestanku upotrebe papira u svrhu pisanja i izrade seminarskih i drugih radova;
Odluka je prenesena i sprovedena i na odjeljenju NUBL-a u Brčko distriktu (Obavještenje, br. 188/2022, od 26.04.2022.godine);
Smanjena je upotreba od oko 225.000 listova A4 papira/godišnje, čime je direktno smanjeno onečišćenje Grada Banja Luke, ali i stvaranja 1,13T/godišnje papirnog otpada;
Neupotreba papira za štampanje je direktno sačuvala između 11 i 23 stabala crnogoričnog drveća/godišnje.
Urađena je edukacija studenata, nastavnog i administrativnog osoblja ove institucije, na temu projekta i projektnih djelovanja.
Na obroncima planine Manjača je izvršena sadnja 250 sadnica crnogoričnog drveća, što je predstavljalo “iskupljenje” društveno odgovorne kompanije (NUBL-a) zbog dosadašnje nesavjesne prakse.

Ovaj projekat je bio dio trogodišnjeg projekta “Misli o prirodi”, kojeg je sprovodio Centar za promociju civilnog društva (CPCD), a finansiran od strane Švedske. Cilj projekta “Misli o prirodi” jeste povećati uticaj civilnog društva u zaštiti životne sredine kroz umrežavanje organizacija civilnog društva, institucija, stručnih lica, medija i mladih za zajedničko, sinhronizirano i snažno djelovanje na lokalnom nivou. Dodatni značaj projekta predstavlja doprinos provođenju zahtjeva Evropske unije i međunarodnih sporazuma iz oblasti životne sredine, klime i energije koje je BiH ratifikovala. Zagovaranje, eko HUBovi, mladi, eko mediji i eko škole, komponente su tog projekta.

The post Manje papira – manje otpada, više drveća appeared first on Ekološko-istraživačko društvo.

Potraga za balkanskim risom u jugoistočnoj Bosni i Hercegovini i zapadnoj Crnoj Gori

Ekološko istraživačko društvo — Wed, 01 Jun 2022 15:36:44 +0000

Lider projekta: Tijana Trbojević, MSc ekologije

U dosadašnjim istraživanjima potencijalnog prisustva balkanskog risa, tragovi prisustva nepoznatih jedinki su pronađeni u jugoistočnoj Bosni i Hercegovini i manjem dijelu zapadne Crne Gore. Cilj ovog projekta je prikupljanje čvrstih dokaza o stalnom prisustvu risa (fotografija, otisci stopala u snijegu, blato); odrediti veličinu teritorije i brojnost jedsinki; prikupiti uzorke dlake za genetičku analizu; uspostaviti monitoring risa u Crnoj Gori i pokrenuti diskusiju za zaštitu ovog istraživačkog područja u Crnoj Gori.

Rezultati, koje smo do sada dobili, pokazuju širenje populacije risa, što je odlična i značajna vijest, budući da je Dinarska populacija pretrpjela ozbiljan pad u brojnosti posljednjih 20 godina, uglavnom zbog visokog stepena međusrodnog ukrštanja (Sindičić et al. 2013).

Iako su dosadašnja istraživanja dala pozitivan rezultat, te su na nekoliko lokacija u istraživanom području pronađeni tragovi risa u blatu, još uvijek nismo uspjeli fotografirati jedinku(e).

Vođeni pozitivnom praksom traženja i praćenja risa na sjevernim Dinaridima i Alpima, veoma je poželjno i važno imati fotografije jedinki, ali i pronaći otiske stopala u snijegu. To zahtijeva povećane napore i resurse kako bi se ispunili ovi važni kriteriji, propisani SCALP kriterijima za praćenje risa (Molinari-Jobin et al. 2012). Fokus terenskog rada je na traženju risa tokom snježnog pokrivača.

Rezultati:

Već u avgustu 2021 pronađeni su tragovi risa (slika 1) na lokalitetu Donje Bare (planina Zelengora – Nacionalni park Sutjeska). Početkom septembra 2021 je dobijen podatak o viđenju jedne jedinke risa na lijevoj obali Sutjeske (prema Donjim Barama). Viđenje je saopštio veliki ljubitelj prirode i vodič u Nacionalnom parku Sutjeska g-din Dejan Elez. U oktobru su pronađeni tragovi risa u blatu na lokalitetu Suha, između planina Volujak i Maglić. U maju 2022, na području planine Zelengora, pronađeni su uzorci dlake. Isti je poslan u laboratoriju Biotehničkog fakulteta Univerziteta u Ljubljani. Pod rukovodstvom prof.dr Tomaž Skrbišneka, urađeno je poređenje dobijenih alela sa alelima poznatih risovih uzoraka iz dinarske i karpatske populacije (Slovačka, Rumunija). Takođe je provjeren uzorak u odnosu na druge uzorke iz ovih populacija koristeći analizu glavnih koordinata (PCoA). Rezultat je bio da prikupljeni uzorak dlaka pripadao mužjaku risa Dinarske populacije. Mikroskopskom analizom dlaka, koju je uradila prof. dr Smiljana Paraš (Prirodno-matematički fakultet Univerzitet u Banjoj Luci), ustanovljeno je da se radi o mladoj jedinci (slika 2).

Zaključak:

Ovo je prvi dokaz C1 (po Molinari-Jobin et al. 2012) koji potvrđuje prisustvo risa na istraživanom području. Jedinke Dinarske populacije risa se kreću ka jugoistoku dinaridskog gorja, prema Crnoj Gori. Što se tiče Dinaridske populacije, ovo je krajnji jugoistočni nalaz na kom je potvrđeno prisustvo risova podvrste Lynx lynx carpathicus. Pitanje je vremena kad će se podvrste Lynx lynx carpathicus i Lynx lynx balcanicus spojiti i kad će krenuti razmjena gena. S obzirom na status ugroženosti Balkanskog risa (Critically Endangered (IUCN 3.1)), ovo istraživanje ima velikog značaja u daljnjim planovima konzervacije ove podvrste, ali i Dinaridske populacije.

Projekat je finansijski podržan od strane The Rufford Foundation i Nezavisnog univerziteta Banja Luka (NUBL). Više o projektu može se pročitati na: https://www.rufford.org/projects/tijana-trbojevi%C4%87/searching-balkan-lynx-southeast-bosnia-and-herzegovina-and-western-montenegro/

The post Potraga za balkanskim risom u jugoistočnoj Bosni i Hercegovini i zapadnoj Crnoj Gori appeared first on Ekološko-istraživačko društvo.

MammalNet

Ekološko istraživačko društvo — Fri, 01 Oct 2021 15:37:35 +0000

Projekt MammalNet (www.mammalnet.com) je nastojao da uključi sve aktivne građane u prikupljanju podataka o divljim sisarima u Evropi. Ovaj projekat je promovisala Evropska agencija za sigurnost hrane (EFSA), a doc. dr Igor Trbojević (Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Banjoj Luci, Fakultet za ekologiju Nezavisnog univerziteta Banja Luka i Ekološko istraživačko društvo – EID) koordinisao projektom u Bosni i Hercegovini – MammalNet BH. MammalNet udružuje snage s različitim evropskim partnerima specijaliziranim za divlje životinje (https://www.mammalnet.com/collaborators) za procjenu potencijala građanske i otvorene nauke, primijenjene za praćenje evropskih sisara. Ova inicijativa je promovisala istraživanje i zaštitu evropskih divljih sisara, ali i rješavanje nekih ekoloških izazova s kojima se suočavamo; kao što su klimatske promjene, gubitak biološke raznovrsnosti ili pojava bolesti povezanih s divljim svijetom.

MammalNet nudi nekoliko tehnoloških alata (iMammalia – mobilna aplikacija, Mammalweb i Agouti – web aplikacije) koji pomažu građanima i naučnicima da zabilježe prisustvo sisara u svom okruženju ili u divljini. Ljudi mogu koristiti aplikaciju na mobilnom telefonu (iMammalia) za bilježenje prisutnosti sisara ili mogu sudjelovati dijeljenjem slika snimljenih npr. foto-zamkama, mobilnim telefonima, fotoaparatima i sl. preko web aplikacija (MammalWeb i Agouti). I bez stručnosti, građani su sigurno sposobni razlikovati mnoge vrste sisara u svom okruženju (poput zečeva, ježeva, lisica, jazavaca i td.). MammmalNet potiče ljubitelje prirode, ekologe, biologe, šumare, lovce, ili bilo koje druge građane, da se bave građanskom naukom. Dijeljenje viđenja i položaja divljih sisavaca jedan je od najboljih načina za poboljšanje znanja o našoj biološkoj raznolikosti i predstavlja vrijedan doprinos unapređenju istraživanja divljih životinja. Na web stranici projekta možete vidjeti svoja zapažanja kao i zapažanja drugih korisnika, označena su na karti te se jednim klikom prikaže mnoštvo informacija.

„Mnogi su građani u stanju ispravno identifikovati one divlje sisare koji žive u njihovoj okolini. Npr., viđenje srne na livadi ili nastaradale na putu, od velike je vrijednosti za istraživače, a sad je takvu informaciju vrlo jednostavno podijeliti preko mobilne aplikacije “iMammalia””.- ističe doc. dr Igor Trbojević.

“Foto zamke omogućuju nama naučnicima da dobijemo bitne informacije o tome gdje i kako žive sisari. Možete je postaviti u svom bližem području ili čak u svom vrtu. Bićete iznenađeni se onime šta se sve može uslikati. Ako niste iskusni, možete poslati fotografije i zadatak prepoznavanja vrste prepustiti stručnjacima. Tako možete i sami naučiti prepoznati vrste! ” rekao je prof. dr Massimo Scandura (koordinator projekta u jugoistočnoj Europi).

Tokom prve faze, projekt je ciljao na pilot države: Španiju, Njemačku, Poljsku i Hrvatsku. Sada, u drugoj fazi, uključene su i druge evropske regije, poput Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Makedonije, Italije, Albanije i dr. Ima li boljeg načina da se brinete o svojoj zemlji od posmatranja divljih životinja radi nauke? Prilika za bilo koga da aktivno doprinese poznavanju sisara i razvoju nauke.

Preuzimanjem projektnih aplikacija (www.mammalnet.com) i dijeljenjem viđenja divljih životinja, građani mogu postati naučnici koji aktivno podržavaju očuvanje biološke raznovrsnosti Bosne i Hercegovine. Sve fotografije koje građani pošalju, one su u vlasništvu istih, ali će se koristiti npr. za proučavanje distribucije vrsta. Na web aplikacijama se mogu pratiti trendovi distribucija iz drugih uključenih zemalja, što je veoma inetersantno kako za naučnike, tako i za lovce, planinare i sve druge ljubitelje prirode.

Kroz projekat će se promovisat različite aktivnosti (takmičenja, kvizovi, kursevi) kako bi se olakšalo učestvovanje i povećala ekološka svijest i briga za životnu sredinu. MOOC: Otvoreni internetski kurs (besplatan). PRILIKE GRAĐANSKE NAUKE ZA POBOLJŠANJE EVROPSKOG OČUVANJA SISARA: otvoreni internetski kurs https://mammalnet.com/mammalnet-mooc-en/

Projekt će zadržati aktivne naloge na raznim društvenim mrežama (Facebook, Twitter i Instagram – Mammalnet_bh). Učesnici će biti informisani i moći će postavljati pitanja ili komentarisati aspekte u vezi s ovim projektom.

Facebook stranica: Mammalnet_bh https://www.facebook.com/mammalnetbh
Instagram profil: mammalnet_bh https://www.instagram.com/mammalnet_bh/
Twitter profil: Mammalnet BH https://twitter.com/MammalnetB

Aplikacije:

Instalacija mobilne aplikacije „iMammalia“:

za Apple uređaje: https://apps.apple.com/app/id1480199644
za Android uređaje: https://play.google.com/store/apps/details?id=uk.ac.ceh.imammalia&hl=en_US

Web aplikacije „Mammalweb“ i „Agouti“:

www.mammalweb.org
www.agouti.eu

The post MammalNet appeared first on Ekološko-istraživačko društvo.

Fauna kanjona rijeke Tare sa posebnim osvrtom na urožene vrste i predloženim smjernicama za aktivno upravljanje izdvojenim vrstama

Ekološko istraživačko društvo — Mon, 01 Feb 2021 15:38:17 +0000

Projekat je dio projekta Izrada Studije za proglašenje Parka prirode „Tara“ https://nasljedje.org/projekat/izrada-studije-za-proglasenje-parka-prirode-tara/ koji je sprovodio Republički zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa Republike Srpske.

Projektni tim: Doc. dr Igor Trbojević, Ivan Napotnik i Tijana Trbojević, MSc ekologije

Rijeka Tara protiče kroz Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu (entitet Republika Srpska, slika 1), te na nekoliko mjesta čini granicu izmedju ove dvije države (oko 25 km). Rijeka Tara nastaje od dvije rječice, Opasanice i Veruše, ispod planine Komovi u Crnoj Gori. Ukupan tok rijeke je 146,4 km. Veći dio rijeke Tare na području Crne Gore je pod UNESKO-vom zastitom, kao dio Nacionalnog parka Durmitor. Kanjon Tare počinje kod sela Bistrica (opština Mojkovac) u Crnoj Gori, a može se reći da se završava kod Šćepan Polja, gdje rijeke Tara i Piva čine rijeku Drinu. Dio kanjona koji zajedno dijele Bosna i Hercegovina (slika 1) i Crna Gora je najatraktivniji dio kanjona, te je taj dio i najviše turistički posjećen. Kanjon rijeke Tare je najdublji kanjon u Evropi, a poslije Grand kanjona (SAD) i drugi u svijetu. Najdublji dio kanjona (oko 1300m) je kod tzv. mjesta Radovan luka (Crna Gora). Ljetna dnevna temperatura vazduha u kanjonu doseže i do 30°C, ali se noću zna spustiti i do 15°C. Temperatura vode u ljetnom periodu se kreće od 7-12°C.

Zbog svog prirodnog bogatstva koje ima kanjon rijeke Tare i njena uža okolina, ovo istraživanje imalo je cilj napraviti registar faune sisara, sa posebnim osvrtom na ugrožene vrste, te predložiti smjernice za aktivno upravljanje određenim vrstama. Istraživano područje je ukupne površine oko 139 km² (13900 ha) i obuhvata kanjon rijeke Tare, te okolno područja koje pripada opštini Foča.

Terensko istraživanje je obavljeno u periodu od 25 – 30.07.2020; 08 – 18. 09. 2020. i 30.04. – 02.05.2021 godine.

Rezultati (opširno predstavljeni u PDF formatu Elaborata):

https://www.researchgate.net/publication/364336777_E_L_A_B_O_R_A_T_Fauna_kanjona_rijeke_Tare_sa_posebnim_osvrtom_na_urozene_vrste_i_predlozenim_smjernicama_za_aktivno_upravljanje_izdvojenim_vrstama_Za_potrebe_Studije_zastite_Park_prirode_kanjon_Tare):

U Foči, u periodu od 25 – 30. 07. 2020 godine, anketirano je 28 osoba (12 lovaca, 7 ribolovca i 9 raftera koji često borave u istraživanom području). Terenskim radom na izabranim transektima (ukupne dužine 126,2 km), u periodu od 25 – 30.07. 2020; 08 – 18. 09. 2020. i 30.04 – 02.05.2021 godine, prikupljeno je i dokumentovano ukupno 72 dokaza o prisustvu vrsta, i to: 21 uzorak fecesa, 14 tragova, 7 in vivo opservacije, 4 uginule jedinke i 26 fotografija sa foto zamki.

Metodom zavijanja je registrovano prisustvo vuka, ali ne i šakala. Terenskom opservacijom, zabilježeno je prisustvo 15 vrsta: mrki medvjed (slika 2), sivi vuk, crvena lisica, divlja mačka, Evropski jazavac, kuna (sa velikom mogućnošću prisustva obe vrste), srna, divlja svinja, divokoza (slika 3), crvena vjeverica, Evropski zec, sjeverni bjelogrudi jež, šumski miš, prugasti poljski miš i krtica. Anketnim istraživanjem se dodatno doznalo o prisustvu još jedne vrste (vidra), te još četiri do određene taksonomske kategorije (puh, voluharica, rovke i slijepi miševi).

The post Fauna kanjona rijeke Tare sa posebnim osvrtom na urožene vrste i predloženim smjernicama za aktivno upravljanje izdvojenim vrstama appeared first on Ekološko-istraživačko društvo.

Istraživanje potencijalne prisutnosti Balkanskog risa u Bosni i Hercegovini

Ekološko istraživačko društvo — Tue, 01 Sep 2020 15:39:00 +0000

Lider projekta: Tijana Trbojević, MSc ekologije

Posljednji balkanski ris (Lynx lynx balcanicus Bureš, 1941) u Bosni i Hercegovini (BiH) dokumentovan je 1911. godine i od tada se vodi kao izumrla vrsta. Ostatak ove evroazijske subpopulacije opstao je u izolovanim i relativno malim delovima Severne Makedonije, Srbije (Kosovo), Albanije i verovatno Crne Gore. Sa procjenom od manje od 50 odraslih jedinki, kritično ugroženi balkanski ris je jedan od najrjeđih, najugroženijih i najmanje proučavanih velikih mesoždera. U posljednje dvije godine postoje stvarne indicije da se balkanski risov vratio u BiH.

Priče o prisutnosti balkanskog risa u Bosni i Hercegovini (koji je u BiH bio autohtona podvrsta karpatskog risa Lynx lynx carpathicus) prisutne su već nekoliko posljednjih godina. Međutim, rad grupe autora (Melovski et al., 2018) u kojem je tema istraživanja bila identificiranje prioriteta očuvanja kritično ugroženog balkanskog risa u Sjevernoj Makedoniji, Albaniji, Kosovu i Crnoj Gori, ukazuje na moguće prisustvo Balkanskog risa i na sjeverozapadu Crne Gore. Jedno od tamo opisanih područja, nalazi se relativno blizu granice BiH, 50 km od Nacionalnog parka „Sutjeska“. Istovremeno su se pojavila dva zapažanja o prisutnosti risa u NP „Sutjeska“ na jugoistoku Bosne i Hercegovine. Prvo na planini Zelengori, gdje je lovočuvar fotografisao navodno trag risa. Ova lokacija je veoma blizu granice sa Crnom Gorom (cca 15 km). Drugi je na planini Volujak, koji je došao od lovaca koji su navodno vidjeli risa na granici sa Crnom Gorom. Na osnovu ovih podataka, bilo je prioritetno započeti istraživanje navedenog područja kao potencijalnog životnog područja balkanskog risa u Bosni i Hercegovini.

Kako je ovo nastavak istraživačkog rada EID tima za zaštitu biodiverziteta BiH, projektom i timom je rukovodila Tijana Trbojević, MSc ekologije.

Rezultati:

Prisustvo risa utvrđeno je na osnovu tragova pronađenih na više lokacija, kao i na osnovu iskaza ispitanika dobijenih intervjuima. Prisustvo risa je potvrđeno kako u Nacionalnom parku Sutjeska (od 2017. do danas), tako i u pograničnom području sa Crnom Gorom (2019. godine). Prikupljeno je ukupno jedanaest nalaza.

Terenski rad – tri nalaza (u Bosni i Hercegovini – BiH i Crnoj Gori – CG): Otisci stopala risa na području planine Maglić (C2 kategorija*) (11.10. (BiH) i 18.10. (CG), 2019. i 02.08.2020. (BiH/CG)).
Intervjui – sedam nalaza:
- Na području planine Zelengore: tri nalaza kategorije C3 (jedno viđenje životinje, jedno uočavanje otiska stopala i jedno uočavanje izmeta) i jedan nalaz kategorije C2 (fotografija otiska stopala risa);
- Na području planine Volujak: dva nalaza kategorije C3 (viđenje životinje i uočavanje otiska stopala);
- Na području planine Maglić: jedan nalaz C2 kategorije (fotografija otiska stopala risa).
Uzorci dlake – jednan uzorak: Zelengora (ovaj nalaz nije laboratorijski potvrđen kao uzorak risa);
Na području Nacionalnog parka Sutjeska utvrđena je veličina teritorije risa na približno 89 km²;
Pretpostavlja se da se radi o jednoj ili dvije jedinke. Ako postoje dvije jedinke, jedna naseljava područje planine Zelengore (BiH), a druga područje planina Maglić (BiH i CG) i Volujka (BiH i CG).

Pored ovih rezultata iz NP Sutjeska, došlo se do još interesantnih i veoma značajnih podataka. Naime, do sada su nalazi o prisutnosti risa u Crnoj Gori bili nepotvrđeni podaci dobijeni putem intervjua (blizu granice CG – BiH) (Melovski i dr., 2018) i trofeja ubijenog risa (sa granice CG – Kosovo). Dakle, ovaj naš nalaz traga je prvi nalaz prisutnosti žive jedinke risa u Crnoj Gori!

Takođe, kroz intervjue je utvrđeno da je 2014 godine ris bio prisutan na području južno od granica Nacionalnog parka Sutjeska, prema Gacku. Prateći ovaj trag, uočava se da je od ove lokacije najbliži registrovani ris bio u CG (Melovski i dr., 2018), na udaljenosti od oko 35 km (gdje se očito radi o balkanskom risu), dok je udaljenost od najbliže registrovanog karpatskog risa u BiH bila oko 82 km. Na osnovu ovoga, postoji velika vjerovatnoća da ris registrovan u okolini, pa i u Nacionalnom parku Sutjeska, kao i u pograničnom području CG, pripada subpopulaciji kritično ugroženog balkanskog risa (Lynx lynx balcanicus)!

Projekat je finansijski podržan od strane The Rufford Foundation. Više o projektu može se pročitati na: https://www.rufford.org/projects/tijana-trbojevi%C4%87/investigating-the-potential-presence-of-balkan-lynx-in-bosnia-and-herzegovina/

The post Istraživanje potencijalne prisutnosti Balkanskog risa u Bosni i Hercegovini appeared first on Ekološko-istraživačko društvo.

Fauna kanjona rijeke Prače sa posebnim osvrtom na ugrožene vrste i predloženim smjernicama za aktivno upravljanje izdvojenim vrstama

Ekološko istraživačko društvo — Tue, 01 Jan 2019 15:39:59 +0000

Projekat je dio projekta Izrada Studije za proglašenje Parka prirode „Prača“ https://nasljedje.org/projekat/izrada-studije-za-proglasenje-parka-prirode-praca/ koji je sprovodio Republički zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa Republike Srpske.

Projektni tim: Doc. dr Igor Trbojević i Ivan Napotnik

Rijeka Prača izvire na istočnim padinama planine Jahorine (Kadino vrelo) na nadmorskoj visini od 1540 mnv. Nakon 57 km toka ulijeva se u rijeku Drinu, kao lijeva pritoka, na nadmorskoj visini od 335 mnv u mjestu Ustripača.

Rijeka Prača ima veliki hidropotencijal, pa je pred izlazom iz kanjona još 1950 godine izgrađena hidroelektrana “Mesići” u Mesićima (slika 2). Trenutni hit izgradnji hidroelektrana malih kapaciteta u Bosni i Hercegovini nije zaobišao Praču, pa su izgrađene još četiri MHE: jedna na samom ulazu u kanjon (slika 3), još jedna u Mesićima i dvije nizvodno od kanjona (MHE Ustiprača i MHE Dub). Trenutno je u izgradnji i jedna u samom kanjonu.

Kanjon je očekivano strmih litica, obrastao grmolikim i drvenastim vrstama (hrast, bukva, grab, jasen i crni bor). Lijeva strana kanjona je bogata pećinskim fenomenima, kao što su: Govještica (Dugovještica (Durmišević, 2011)), Mračna pećina (Banj Stijena), Golubovićka (slika P3), Međeđa, Šuplja, Muznica i još mnoge druge koje nisu ispitane ili su nedostupne za istraživanje, jer su pod minsko-eksplozivnim napravama (npr. pećina Podgorelica).

Pećina Govještica po svojoj veličini, morfologiji i pećinskim ukrasima predstavlja neprocjenljivo bogatstvo Republike Srpske. Po istraživanjima koja su rađena od 2010-2014 godine, pećina je dugačka 9862 m, te je zvanično najduža pećina u Republici Srpskoj, ali i u Bosni i Hercegovini. U pećini je pronađena velika kolonija slijepih miševa, od otprilike hiljadu jedinki, što potvrđuje i veliki depozit od guanoa. Široka rasprostranjenost troglobitske vrste Anthroherpon cylindricollis je još jedan dobar razlog za buduća istraživanja podzemnog biodiverziteta pećine (Milanolo, 2013).
Najveći problem ovog područja jesu minsko-eksplozivne naprave koje su ostale iz tog perioda. Upravo je ovo razlog zašto se ispitivanju kanjona ne može pristupiti u obimnijem opsegu.

Terensko istraživanje (01.07. do 01.09.2019 godine) je imalo cilj prikupiti sve relevantne podatake o prisustvu faune sisara na istraživanom području.

Rezultati (Opširnije na: https://www.researchgate.net/publication/336617970_E_L_A_B_O_R_A_T_Fauna_kanjona_rijeke_Prac
https://www.researchgate.net/publication/336617970_E_L_A_B_O_R_A_T_Fauna_kanjona_rijeke_Prac):

Tabela 2. Pretpostavljena brojnost vrsta u cijelom lovištu i istraživanom području u proljeće 2019 i prikaz procentualnog učešća brojnosti vrsta iz istraživanog područja u odnosu na cijelokupno lovište.

Vrste	Pretpostavljena brojnost* u cijelom lovištu**	Pretpostavljena brojnost* u istraživanom području	Procentualno učešće (%)
Mrki medvjed	18	5	27.78
Sivi vuk	15	6	40
Evroazijski ris	nema	nema	–
Zlatni šakal	vjerovatno nema	vjerovatno nema	–
Evropski jazavac	20	?	–
Crvena lisica	150	?	–
Divlja mačka	20	?	–
Kune	50	?	–
Vidra	5	2	40
Srna	530	40	7.55
Divlja svinja	405	50-70	12.35-17.28
Divokoza	nema	nema	–
Evropski zec	980	300-350	30.61-35.710
Crvena vjeverica	220	?	–

* – brojnost je izražena u jedinkama; ** – iz Zapisnika o proljećnom prebrojavanju divljači (2019)

The post Fauna kanjona rijeke Prače sa posebnim osvrtom na ugrožene vrste i predloženim smjernicama za aktivno upravljanje izdvojenim vrstama appeared first on Ekološko-istraživačko društvo.

Distribucija Evroazijskog risa (Lynx lynx L., 1758) u Bosni i Hercegovini

Ekološko istraživačko društvo — Sat, 01 Dec 2018 15:40:44 +0000

Lider projekta: Tijana Trbojević, MSc ekologije

Zahvaljujući reintrodukciji šest jedinki risa (Lynx lynx carpathicus) u Sloveniju 1973. godine, danas ova vrsta ponovno naseljava Bosnu i Hercegovinu i zajedno s risom u Sloveniji i Hrvatskoj čini dinarsku populaciju. Pretpostavlja se da je broj risova u BiH manji od 60 jedinki, ali ukupna procjena veličine dinarske populacije je oko 130 risova (LIFE project “Dina Lynx” iz Hrvatske i Slovenije projekt NATURA 2000). Podaci o rasprostranjenosti i gustoći ove vrste u Bosni i Hercegovini su rijetki. Ova studija je dala nove informacije o prostornoj ekologiji risa u BiH.
U 2017 i 2018 godini, terenskim radom i anketnim ispitivanje lovačkih i šumarskih organizacija koji na svom području upravljanja imaju ili pretpostavljaju da imaju risa, EID tim za zaštitu biodiverziteta kojim je rukovodila Tijana Trbojević, MSc ekologije, je došao do slijedećih rezultata:

Urađena je i ustanovljena distribucija Karpatskog risa na teritoriji Bosne i Hercegovine za period od 2012-2017 godine (slika)
Anketnim ispitivanjem dobijena je okvirna brojnost jedinki koji nastanjuju zemlju (oko 90 jedinki)
Dobijena je površina koju jedinke risa nastanjuju u Bosni i Hercegovini (oko 9900km²)

Projekat je finansijski podržan od strane The Rufford Foundation. Više o projektu može se pročitati na: https://www.rufford.org/projUpdateects/tijana-trbojevi%C4%87/distribution-of-euroasian-lynx-lynx-lynx-l-1758-in-bosnia-and-herzegovina/

The post Distribucija Evroazijskog risa (Lynx lynx L., 1758) u Bosni i Hercegovini appeared first on Ekološko-istraživačko društvo.